PREDSJEDNIK ZAJEDNICE BRANITELJA HDZ-A „GOJKO ŠUŠAK“ KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
PREDSJEDNIK ZAJEDNICE UTEMELJITELJA HDZ-A „DR. FRANJO TUĐMAN“ KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE
PREDSJEDNIK MLADEŽI HDZ-A KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
POLITIČKI TAJNIK
POTPREDSJEDNIK HDZ-A KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Franjo Poljak rođen je 1968. godine u Mokricama Miholečkim, oženjen je i otac dvoje djece. Nakon završene Srednje poljoprivredne škole u Križevcima, diplomirao je 1990. godina na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima te tri godine kasnije, 1993. godine, na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1995. godine zaposlio se u Hrvatskom stočarskom centru, a do 2002. godine, vodio je Područnu stočarsku službu u Križevcima, kada postaje voditelj Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj svinjogojstva HSC-a. Od veljače 2005. godine do travnja 2009. godine, ravnatelj je Hrvatskog stočarskog centra, te od 2009. do 2012. zamjenik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije. Od studenog 2012. do travnja 2013. radi kao viši savjetnik u Uredu ravnatelja HPA, a od travnja 2013. načelnik je Odjela za razvoj konjogojstva.
Od veljače 1990. godine, član je Hrvatske demokratske zajednice te jedan od osnivača HDZ-a na području Općine Sveti Petar Orehovec i sudionik Osnivačke skupštine u Križevcima. Od tada do danas u HDZ-u je obnašao brojne stranačke dužnosti, a trenutno je i potpredsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije. Od 2009. godine načelnik je Općine Sveti Petar Orehovec.
Objavio je i 20-ak stručnih radova iz područja agronomije, koautor je četiri knjige s tematikom izvornih pasmina domaćih životinja u RH, koautor više publikacija iz područja agronomije te suradnik na više istraživačkih projekata.
Član je više 10-aka povjerenstava za izradu zakona i pravilnika iz područja poljoprivrede, član pregovaračke skupine RH za poglavlje 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj, sudionik brojnih domaćih i više međunarodnih znanstvenih skupova, predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, a radio je i na projektu uvođenja BLUP-a za procjenu uzgojnih vrijednosti, radio je na izradi novog računalnog programa za praćenje svinjogojstva, reorganizaciji odjela te na tiskanju raznih publikacija.
POTPREDSJEDNIK HDZ-A KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Vlado Bakšaj rođen je 4. siječnja 1959. godine u Zlatar Bistrici, a s obitelji živi u Općini Sokolovac, u naselju Mali Poganac, jednom od 32 naselja Općine Sokolovac. Oženjen je i otac tri kćeri. Srednjoškolskim obrazovanjem u Tehničkoj školi Zagreb stječe zvanje strojarski tehničar, a na Visokoj školi za sigurnost Zagreb stječe zvanje diplomiranog inženjera zaštite od požara i diplomiranog inženjera zaštite na radu. Završio je i poslijediplomski studij Menadžment poslovnih sustava Fakulteta organizacije i informatike Varaždin Sveučilišta Zagreb te stječe zvanje sveučilišni specijalist menadžmenta poslovnih sustava. Početkom ’80.-tih godina radi kao samostalni konstruktor grupe velikih objekata u Čeliku SPO Križevci, gdje radi 10 godina te se potom kao voditelj projektnog biroa zapošljava u Univerzalu SPO Vrbovec. 1993. godine počinje raditi u Apatovačkoj Kiselici d.o.o. na mjestu rukovoditelja proizvodnje, a 1998. godine postaje direktor društva. Na toj je dužnosti do 2002. godine, kada postaje direktorom Kalničkih voda d.d., sve do 2004. godine kada postaje rukovoditelj proizvodnje u Kalničkim vodama Bionatura d.d. Od 2010. godine rukovoditelj je održavanja i logistike u Atlantic grupi d.d. Zagreb.
Sudionik je Domovinskog rata od siječnja do srpnja 1992. godine u Hrvatskoj vojsci u 117. Brigadi te je nositelj Spomenice domovinskog rata 199.-1992.
U slobodno vrijeme voli čitati i bavi se lovstvom te se neprestano stručno usavršava i stječe nova znanja i kompetencije. Član je Hrvatske demokratske zajednice od 1991. godine.
POTPREDSJEDNIK HDZ-A KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Damir Felak rođen je 8. travnja 1965. godine u Zagrebu, a osnovnu i srednju školu završio je u Koprivnici. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1990. godine te je stekao zvanje diplomiranog inženjera šumarstva. Poslijediplomski specijalistički studij Strateško poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu završava 2013. godine te je stekao akademski naziv Sveučilišni specijalist strateškog poduzetništva. 1990. godine zapošljava se u ondašnjem Šumskom gospodarstvu koje 1991. godine postaje sastavni dio Javno poduzeća Hrvatske šume gdje radi do sredine 1997. godine. Od 1997. do 2001. godine bio je na dužnosti zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije. Od 2002. godine do kraja 2015. godine radim u Hrvatskim šumama d.o.o. Radi na više radnih mjesta počevši od revirnika, stručnog suradnika, upravitelja šumarije, višeg
stručnog suradnika do člana Uprave. Prvi put je izabran u 8. saziv Hrvatskog sabora koji je konstituiran 28. prosinca 2015. godine, a drugi puta u 9. saziv, konstituiran 14. listopada 2016. godine. Nakon završetka mandata u Hrvatskom saboru, 2020. godine ponovno radi u Hrvatskim šumama d.o.o.. U razdoblju od 1993. godine do 1997. godine, uz redovni posao obnaša dužnost načelnika Općine Sokolovac.
Član je Hrvatske demokratske zajednice od 1991.g i obnašao je niz dužnosti u stranci, između ostaloga, bio je predsjednik Županijskog odbora te predsjednik Gradskog odbora Koprivnica u dva mandata. Član je Središnjeg odbora HDZ-a. Ujedno je i potpredsjednik Županijskog odbora Koprivničko-križevačke županije i član Gradskog odbora Koprivnica. Predsjednik je Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije.
Hrvatski je branitelj, nositelj Spomenice Domovinskog rata 1990.-1992., Spomenice domovinske zahvalnosti i odličja Red hrvatskog pletera.
Oženjen je i otac jednog djeteta, živi s obitelji u Koprivnici.
POTPREDSJEDNIK HDZ-A KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Stjepan Milinković rođen je 1954. godine u Otešu kod Gospića. Medicinski fakultet završava 1978. godine, a kao liječnik u ordinaciji opće medicine u Goli radi od 1980. do umirovljenja. Bio je predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Podružnice Koprivnica u jednom mandatu te dopredsjednik Hrvatske liječničke komore. Odlikovan je s više odličja Hrvatskog liječničkog zbora.
U dva mandata obnašao je dužnost predsjednika Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Koprivničko-križevačke županije te je u aktualnom mandatu potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a Koprivničko-križevačke županije.
Hrvatski je branitelj, a u dva mandata bio je zastupnik u Hrvatskom saboru. Privodi kraju šesti mandat općinskog načelnika Općine Gola.
PREDSJEDNIK HDZ-A KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Darko Sobota rođen je 3. siječnja 1965. godine u Kalinovcu gdje i živi. Hrvatski je branitelj te nositelj Spomenice domovinskog rata 1990.-1992.
U Kalinovcu završava osnovnu školu, nakon čega srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u Koprivnici i Križevcima. Na Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima diplomirao je 1989. godine i stekao je zvanje inženjera poljoprivrede. Zapošljava se u Poljoprivrednoj zadruzi u Kalinovcu gdje radi do 2003. godine.
Uz redovan posao, od 1997. do 2003. godine obnaša dužnost predsjednika Općinskog vijeća Općine Kalinovac, a od 2003. do 2009. godine profesionalno obnaša dužnost načelnika Općine Kalinovac. Od 17. svibnja 2009. godine do sredine srpnja 2020. godine obnaša dužnost zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije, a 22. srpnja 2020. godine dobiva nagradu za zastupnika u Hrvatskom saboru. U Hrvatskom saboru potpredsjednik je Odbora za europske poslove te član Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Odbora za ratne veterane i Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini SEECP-a te je predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda. Voditelj je i Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska-Mađarska, te član Međuparlamentarnih skupina Hrvatska-Poljska i Hrvatska-Sjeverna Makedonija. Na lokalnim izborima u svibnju 2021. godine u prvom krugu izabran je za načelnika Općine Kalinovac.
Iznimno je politički aktivan u svojoj zajednici, a član Hrvatske demokratske zajednice je od 1991. godine iu stranci obnašao niz dužnosti. Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Koprivničko-križevačke županije je od 2012. godine te od 2021. godine i predsjednik OO HDZ Kalinovac. Osim u političkom, niz godina aktivan je i u društvenom životu Kalinovca.
Nakon osnivanja HDZ-a započele su se formirati stranačke organizacije diljem Hrvatske pa tako i u podravsko-prigorskom kraju. U tadašnjim općinama Koprivnica, Križevci i Đurđevac simpatizeri HDZ-a započeli su s okupljanjem krajem 1989. godine, a stranački odbori HDZ-a osnovani su veljači i ožujku 1990. godine. Prva neformalna okupljanja simpatizera HDZ-a u Koprivnici započela su krajem 1989. godine u ugostiteljstvu NK Slaven. Razgovaralo se o događanjima u Hrvatskoj i drugim političkim zbivanjima te osnivanju HDZ-a na nacionalnoj razini.
Razvoj stranke potaknuo je inicijativu za osnivanjem HDZ-a u Koprivnici. Krajem siječnja 1990. godine ovaj inicijativni krug imao je sedam članova, a to su bili: Ivan Mesić, Ivan Mikulić, Krunoslav Vitelj, Vilim Kovačić, Marko Mioč, Ante Krajina i Josip Božičević. Broj simpatizera sve se više povećavao pa je tako 1. veljače 1990. godine u prostorima Slavena održan sastanak na kojem je prisustvovalo 16 članova inicijativnog kruga za osnivanje HDZ-a u Koprivnici. Osnivači i/ili članovi inicijativnog odbora za osnivanje HDZ-a u Koprivnici bili su: Ivan Mikulić, Mato Jukić, Ivan Mesić, Josip Božičević, Vilim Kovačić, Mijo Bardek, Ante Erak, Anto Krajina, Zvonimir Kuzmić, Krešo Lukačić, Zdravko Mikotić, Marko Mioč, Vinko Pavlović, Božo Periša, Josip Žufika, Krunoslav Vitelj i Ivan Vlahović. Sastanci inicijatora osnivanja stranačke organizacije u Koprivnici održavali su se skoro svaki dan, a tijekom siječnja i veljače osni su se i formalno učlanili u HDZ.
U veljači je krenulo organiziranje osnivačke skupštine HDZ-a za tadašnju Općinu Koprivnica, koja je sazvana za 16. veljače 1990. godine. Inicijalni odbor obavio je sve tehničke poslove vezane uz organizaciju i promociju skupa, dogovoren je tijek skupštine, kao i liste kandidata za članove Odbora te prijedlog Statuta. Sat vremena prije skupštine dio članova inicijativnog odbora u Hotelu Podravina u Koprivnici dočekao je predstavnike središnjice HDZ-a: predsjednika Izvršnog odbora Josipa Manolića, člana predsjedništva Stjepana Sulimanca te predstavnike zagrebačkog HDZ-a Zvonimira Turka i dopredsjednika Martina Sagnera. Razgovarali su o planu odvijanja skupštine te se nakon toga uputili prema mjestu skupštine. Goste je dočekala prepuna dvorana Doma kulture, današnja dvorana Domoljub.
Predsjednik Inicijativnog odbora Ivan Mesić uvodno je pozdravio prisutne te je izborom radnih tijela započela skupština. Uvodno izlaganje u ime Inicijativnog odbora održao je Ivan Mikulić, nakon čega su govorili gosti iz središnjice stranke te drugi. Govorio je i predsjednik radnog predsjedništva Marko Mioč, a Statut koprivničkog HDZ-a predstavio je Ivan Mesić. Nakon glasanja, članovima Odbora koprivničkog HDZ-a postali su: Ivan Mikulić, Josip Božičević, Krešo Lukačić, Zdravko Mikotić, Miroslav Ozmec, Ivan Vlahović, Mijo Bardek, Marko Mioč, Petar Kopričanec, Ivan Mesić, Vilim Kovačić, Ante Krajina, Josip Žufika, Zvonimir Kuzmić, Krunoslav Vitelj, Mato Jukić, Vinko Pavlović, Ante Erak i Božo Periša. Konstituirajuća sjednica Odbora održana je tri dana kasnije te su članovi za predsjednika organizacije izabrali Ivana Mesić, za dopredsjednike Ivana Mikulića, Matu Jukića i Josipa Žufiku, za tajnika je izabran Vilim Kovačić, a rizničara Josip Božičević. Marko Mioč prihvaćen je kao delegat na 1. Općem saboru HDZ-a u Zagrebu, kojem su u ime koprivničke organizacije prisustvovali i Mesić, Mikulić, Jukić, Božičević, Krajina, Žufika, Kovačić, Kuzmić i Mikotić.
Ubrzo se krenulo i s osnivanjem stranačkih organizacija po mjestima koprivničke Podravine. Prva skupština održana je u Goli, 23. veljače 1990. godine, a tijekom ožujka i travnja 1990. godine, održane su i skupštine u većini drugih većih mjesta u okolici Koprivnice.
Organiziranje HDZ-a u križevačkom kraju započelo je od jeseni 1989. godine. Do skupštine u Križevcima u stranku se uključilo 100-njak članova. Osnivačka skupština održana je 17. veljače 1990. godine u velikoj dvorani tadašnjeg Doma kulture, danas Hrvatskog doma, u Križevcima. Nakon pozdravnih govora i prezentacije težnji HDZ-a prema demokratskim odnosima u društvu, pročitana su imena članova Općinskog odbora HDZ-a Križevci, bez glasovanja o pročitanim pojedincima. U narednim danima, dio pročitanih članova se iz različitih razloga distancirao od svoga članstva u HDZ-a, a dio članova je nastavio aktivno djelovati. Darko Kos djelovao je kao predsjednik Općinskog odbora, a Branko Tinodi kao tajnik. Na neformalnom sastanku u prostorijama križevačke Mjesne zajednice Donji grad, 7. ožujka 1990. godine, dio članova je osnovao Izvršni odbor HDZ-a Križevci, a članovi tog tijela bili su: Đuro Budojević, Ivica Bunta, Ivan Held, Ante Jukica, Darko Kos, Anđelko Serdarušić, Branko Tinodi i Marijan Varjačić. Izvršni je odbor radio na osnivanju ogranaka HDZ-a u mjesnim zajednicama Općine Križevci i pripremi stranke za izbore. Za potrebe predizbornih aktivnosti i djelovanja stranke iznajmljen je prostor u Zvonimirovoj ulici u Križevcima.
Od sredine 1989. godine sastanci simpatizera HDZ-a počeli su i u Đurđevcu. u početku se radilo o sastancima političkih istomišljenika u manjim grupama, na kojima se raspravljalo o novoj stanci koja je osnovana. U siječnju 1990. godine započeli su sastanci HDZ-ovaca u odvjetničkom uredu Marijana Ivančana u Đurđevcu, a na prvom su sudjelovali Marijan Ivančan, Đuro Ferenčić, Stjepan Sulimanec i Ivan Hodalić. Sulimanec ih je upoznao s aktivnostima HDZ-a diljem Hrvatske i procesu osnivanja ogranaka u drugim krajevima. Neformalni sastanci nastavili su se i narednih dana, a uz spomenute, pridružili su im se i Ignac Šoštarec i Ignac Filipović. U Društvenom domu u Novom Selu u Đurđevcu održan je 20. veljače 1990. godine sastanak inicijativnog odbora s ciljem pripreme osnivanja HDZ-a u Đurđevcu. Osnivačka skupština HDZ-a za tadašnju Općinu Đurđevac održana je tjedan dana nakon Općeg sabora HDZ-a koji je održan 24. i 25. veljače 1990. godine. U organizaciju skupštine najviše su se uključili Marijan Ivančan, Đuro Ferenčić, Ignac Šoštarec, Ivan Hodalić, Ignac Filipović i Ivan Mihočka. Osnivačka skupština održana je 4. ožujka 1990. godine u Domu kulture u Đurđevcu i okupila je 400 ljudi.
Za članove Općinskog odbora izabrani su: Ivan Hodialić, Đuro Ferenčić, Ivan Mihočka, Blaž Jakupčić, Ignac Filipović, Ignac Šoštarec, Vlado Roštan i Tomo Legradi iz Đurđevca, Marijan Ivančan, Mijo Kovačić, Martin Kovačić, Josip Franjo, Marijan Kolarić i Mijo Lončar iz Molvi, Martin Gregurić i Josip Špoljar iz Virja, Ivan Miletić iz Svete Ane, Silvestar Ploskunka iz Kozarevca, Stjepan Đakić i Josip Đakić iz Pitomače te Stjepan Kovačić iz Budančevice. Tri dana nakon osnivanja, održana je konstituirajuća sjednica na kojoj je za predsjednika izabran Marijan Ivančan, dopredsjednicima su postali Ivan Hodalić, Mijo Kovačić, Josip Špoljar i Martin Gregurić, za tajnika je izabran Đuro Ferenčić, a za blagajnika Ignac Filipović. Vrlo brzo uslijedilo je i osnivanje ogranaka u mjestima đurđevačke Podravine te je tijekom ožujka i travnja 1990. godine organizacija formirana u 30 naselja.
(izvor: Hrvatska demokratska zajednica u Koprivničko-križevačkoj županiji 1990.-2020., Vladimir Šadek, 2021.)
Više...
Hrvatska demokratska zajednica osnovana je 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK „Borac“ na Jarunu.
Na toj je skupštini prvim predsjednikom stranke imenovan dr. Franjo Tuđman. Iz skučenih prostorija nogometnoga kluba HDZ je započeo politički uspon kojega je prva formalna potvrda bila pobjeda na prvim višestranačkim izborima u svibnju 1990. godine s osvojenih 60% zastupničkih mjesta u Hrvatskom Saboru.
HDZ je hrvatska državotvorna stranka koja ne odstupa od temeljnih načela prema kojima je stranka koja okuplja sve slojeve hrvatskoga naroda i drugih građana Republike Hrvatske, na načelima demokracije i kršćanske civilizacije, te na tradiciji i identitetu hrvatskoga društva i narod.
